Kućno kompostiranje

Zeleni otpad podrazumijeva travu, lišće, granje ukrasnog bilja i ostali slični vrtni otpad nastao na okućnicama i u domaćinstvima koja se ne bave niti jednim oblikom komercijalne djelatnosti. Osim zelenog i vrtnog otpada (trava, lišće, granje, ostatke cvijeća, stara zemlja iz lonaca za cvijeće…), kompostira se i ostali organski otpad koji nastaje u kućanstvima: ostaci povrća, voća, kora krumpira, talog kave, vrećice čaja, ljuske jajeta, pepeo, drveni ugljen, dlake i perje životinja, i sl. (kuhinjski otpad, osim kuhane hrane).

Ukoliko zeleni otpad niste u mogućnosti samostalno kompostirati, što je prirodan i najefikasniji način recikliranja, možete ga bez naknade (ako ste naš korisnik usluge) dovesti na Odlagalište Virovitica (Florin put b.b. – tel.033/728015) svakoga radnog dana u vremenu od 8-18 sati. Stanovnici Virovitice mogu uslugu odvoza povjeriti Flori. Usluga se naručuje i plaća, a informacije i pojašnjenja možete dobiti na besplatni info-telefon 0800-444110 radnim danima od 7-15 sati.

Zašto i kako kompostirati?

Zeleni, vrtni i spomenuti organski otpad nastao u kućanstvima ekološki je najprihvatljivije i najekonomičnije kompostirati u vlastitim dvorištima. Za kompostiranje nije potreban veliki prostor, niti ulaganja i svatko može sam napraviti svoj reciklažni kutak. Kompostiranje je biološka razgradnja organskih materijala, čime se volumen otpada sedmerostruko smanjuje, a dobiva kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari. Korištenjem humusa hranjive tvari vraćamo tlu iz kojeg su i potekle. Osim što štitimo okoliš, kao rezultat kompostiranja dobivamo organsko gnojivo potpuno besplatno. Kompost dokazano poboljšava strukturu tla, pomaže zadržavanju vlage, tlo čini prozračnijim, povećava mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuje ga hranjivim sastojcima, te povećava otpornost biljaka na nametnike i bolesti

Kompostište, kao i komposter, najbolje je smjestiti u ne podvodnom, vodo-propusnom dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni. Najbolje ispod nekog drveta čija će krošnja štititi vaš kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, te od prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju. Ukoliko nemate takvo mjesto u vrtu, kompostnu hrpu možete pokriti tkaninom koja je propusna za zrak, a nepropusna za vodu. Kompostište možete vrlo jednostavno napraviti sami od otpadnih materijala, drvenih letvica, žice. Možete u trgovačkim centrima za 50-tak eura kupiti plastični komposter, ili u vrtu napraviti najobičniju kompostnu hrpu prekrivenu nepropusnim materijalom.

Materijal za pripremu komposta treba biti dobro usitnjen, kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije imali što veću površinu na koju mogu što brže djelovati. Kompostište se formira do metar visine, naizmjeničnim u slojevima deponiranjem smeđe (ugljikom bogati materijali-suhi, vlaknasti materijali –lišće, slama, piljevina, drvenasti materijali…), zelene (dušikom bogati materijali- trava, voće, povrće, vrtni materijal…) i frakcije kuhinjskog otpada. Osim sastava materijala koji ulazi u kompostište i njegova usitnjenost, vlažnost, prozračnost i temperatura su ostali najvažniji parametri koje treba kontrolirati i koji određuju brzinu procesa i konačnu kvalitetu humusa.

U kompost ne stavljati: osjemenjeni korov, lišće oraha, ostaci duhana, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela, meso, ribu, kosti, izmet, pepeo smeđeg ili gril ugljena, otpatke koji sadrže kemikalije (stari lijekovi, ulja, plastična ambalaža, bojano i impregnirano drvo, stiropor…)

Zreli kompost nastaje za 8-12 mjeseci, a prepoznaje se po tamnosmeđoj do crnoj boji i mirisu na šumsku zemlju. Koristi se za uzgoj osjetljivijih kultura – kao dugoročno gnojivo i sredstvo za poboljšanje kvalitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata za uzgoj presadnica. Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo posipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje u raspadanju. Kompost otopljen u kišnici možemo, nanošenjem na list, koristiti kao preventivno zaštitno sredstvo u borbi protiv niza gljivičnih bolesti biljaka. Za sadnju cvijeća koristimo mješavinu od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska.