Get Adobe Flash player eko žabac

Umjetno, prirodno-odsječeno ili …

Živo drvce !!! To je treća i najbolja opcija, ali samo ako imate uvjete za to. Ukoliko ga nakon Božića pravilno čuvate i na proljeće posadite  imati ćete još jedno neprocjenjivo zadovoljstvo, još jedan Božić u istoj  godini. Ovo je najskuplja opcija, vrlo zahtjevan posao, traži znanje i uvijete, ali je dobar primjer vašoj djeci i svima drugima. Isplati se.

Umjetno drvce može se koristiti više godina i financijski je najisplativija opcija. Najsigurnije je za alergičare. Svakako bi trebalo biti od polietilena jer se može se potpuno reciklirati i ekološki je prihvatljivo. Svakao treba izbjegavati drvac od PVC-a i drugih vrsta “plastike” koje se ne mogu reciklirati i predstavljaju ozbiljan problem za okoliš.

Posjećeno drvce uzgojeno je baš za tu namjenu i suprotno uvriježenom:  njihovom sječom ne devastiraju se šume. Ova drvca imaju svoj certifikat, a nakon Božiča se recikliraju. Tijekom rasta pomažu kod smanjenja Co2 u atmosferi. Sva drvca koja su u prodaji  moraju imati markicu registriranog proizvođača ili Hrvatskih šuma iz kojih je vidljivo da li su drva uzgojena kod nas ili su iz uvoza. Najčešće vrste božićnih drvca na virovitičkom tržištu su obična smreka, plava ili bodljikava smreka (srebrna smreka) i kavkaska jela dok su obične jele vrlo rijetke. Obična smreka je najdostpnija cijenom, ali i najintenzivnija mirisa, a mana joj je vrlo brzo osipanje iglica. Nešto skuplja je plava ili bodljikava smreka (srebrna smreka) koja je gušćih i “bodljikavijih” iglica, prekrasne boje i puno bolje podnosi toplinu stana. Najpoželjnija od svih božićnih drvaca proteklih godina pokazala se kavkaska jela (Nordmann jela) koju svi potpuno pogrešno nazvaju i Nordijska jela iako nema nikakve veze s tim podnebljem. Nordmann jele – kavkaske jele poznate su po dugotrajnosti iglica i daleko su najviše cijene. Obična jela također je iznimna po dugotrajnosti zadržavanja iglica nakon sječe. Jela i smreka čine se kao ista vrsta, no potpuno su različite: smreka ima šiljast vrh, grane su joj obješene dok jela pak ima tanjurasti vrh i uspravne ili horizontalno raspoređene grane. Smreka ima četverouglaste iglice koje se lako okreću među prstima, dok su one od jele pljosnate i imaju dvije bijele pruge s donje strane. Pogledajte kako izgledaju smreke, obićna jela i kavkaska jela:

smreka

jela

kavkaska-jela-4

Naravno,  u Vrtnom centru i Florinoj cvjećarnici Mimoza kao i svake godine za Vas pripremamo veliki izbor svih opcija s dostavom. Svoje drvce možete naručiti i rezervirati telefonski na br. telefona  803-153.

Kititi bor – izjava je na koju se svakom biologu i šumaru diže kosa na glavi. U svojim domovima kitimo smreku ili jelu, a nikada bor.

Običaj potječe iz 16-tog stoljeća, a navodno je prvo drvce okitio Sveti Bonifacije simbolizirajući Sveto Trojstvo. Drvca se kite s ukrasima, slatkišima, svjetlima, a na vrh ide anđeo ili zvijezda koji simboliziraju Duha Svetoga.

Kako kupovati?  Nakon što drvce prođe vizualni ispit, provjerite dali je svježe. Za početak uzmite grančicu i potegnite stisnutu ruku u smjeru suprotnom od rasta iglica. Ukoliko ih puno otpadne ili ostane u vašoj ruci, tražite drugo drvce. Također drvce možete dići jedno metar u zrak i naglo ga pustiti da padne na pod. Ne bi smjelo otpasti previše iglica. Pregledajte drvce, ukoliko ima puno smeđih iglica, tražite dalje …

Kako rukovati “živim” božićnim drvcem u posudi? Ako kupujete božićno drvce u posudi, ono bi trebalo biti zdravo i dobro razvijeno. Uspijete li, provjerite korijen. Ako je smreka ili jela neposredno prije prodaje izvađena iz zemlje i ugurana u lonac, vidjet ćete samo snažno glavno korijenje, a sitnog, vlaknastog korijenja bit će vrlo malo. Takvo se drvce može osušiti nakon što ga presadite. Također, ne pretjerujte u veličini. Želite li zadržati drvce u posudi do sljedećeg Božića (a možda i više godina), birajte patuljaste, spororastuće sorte četinjača. Naime, većina crnogoričnih stabala brzo raste, pa može prerasti posudu, a čak i zasjeniti vrt ako ih ondje posadite.  Živo drvce u posudi preporučljivo je prije unošenja u kuću nekoliko dana držati u negrijanoj garaži, zimskom vrtu ili sličnome mjestu da se privikne na promjenu temperature. Na sličnome mjestu bi trebala stajati i nakon blagdana, prije sadnje u vrtu. U kući drvce nikako ne bi trebalo stajati dulje od desetak dana, a najbolje ga je smjestiti dalje od izvora topline (idealna temperatura je 15-18 stupnjeva).  Izložena visokoj temperaturi, biljka bi mogla prekinuti period mirovanja i pustiti nove izbojke koji će se lako smrznuti nakon iznošenja van. Svaki dan je potrebno provjeravati vlažnost supstrata u posudi. On se ne smije osušiti, ali ni biti previše vlažan. Namjeravate li drvce posaditi u vrtu, pokušajte iskoristiti toplije dane kad tlo nije smrznuto kako biste iskopali rupu i zemlju prenijeli na toplije mjesto. Tako vas smrznuto tlo neće prisiliti da sa sadnjom čekate do proljeća. Ako padne snijeg ili tlo bude smrznuto, lonac omotajte kartonom ili jutenom vrećom, iznesite ga na zaštićenu terasu ili balkon, u hladno spremište ili garažu u kojima može nekoliko tjedana pričekati povoljnije uvjete. U hladnijim dijelovima Hrvatske rupu za drvce idealno je iskopati već u kasnu jesen, dok se u toplijoj klimi, gdje se tlo rijetko smrzava, rupa može kopati neposredno prije sadnje. Ona bi trebala biti nekoliko centimetara šira i desetak centimetara dublja od korjenove bale. Biljka izvađena iz posude tada se smjesti u jamu, korijenje samo malo razrahli rukama, a potom zatrpa tlom koje smo  obogatili supstratom za sadnju. Gnojenje nije potrebno, no nakon sadnje drvce treba dobro zaliti i tlo oko njega malčirati korom drveta ili borovim iglicama.

© 2004-2010 Flora VTC d.o.o. Virovitica
Izrada Internet stranice - 1dva